World Café – dijalogom do rješenja

U suočavanju s nekim problemom često smo uvjereni kako ga samo mi riješiti i kako su naši stavovi jedini ispravni. U komunikaciji s drugima ovakav stav može predstavljati prepreku rješenju problema jer se percepcije situacije razlikuju. Baš kao u poznatoj indijskoj anegdoti o slonu i šest slijepaca, ljudi su skloni ocjenjivati cjeline prema dijelovima koje vide ili kojima pripadaju, odnosno prema kontekstu iz kojeg potječu.

Opuštena i konstruktivna rasprava

Vodeći se onom Einsteinovom kako “ne možemo riješiti probleme na isti način na koji smo ih stvorili”, da bismo rješavanju problema pristupili na drugačiji način trebamo uspostaviti dijalog i omogućiti zajedničko razumijevanje problema. Kroz dijalog uspoređujemo svoje i tuđe stavove i uvjerenja, pri čemu ih ne namećemo jedni drugima. Nastojimo ih podijeliti i usporediti naše viđenje nekog problema i što je najvažnije, njegovih uzroka, s viđenjima drugih ljudi. Iako su obje tehnike važne prilikom pronalaska rješenja, nužno je početi od dijaloga, kako bismo razumjeli cjelinu situacije, odnosno problema. Utoliko dijalog prethodi raspravi, koja je format za donošenje odluka.

Jedna od dijaloških metodologija je World Café, tehnika skupnog razgovora – dijaloga – koja na jednostavan i kreativan način omogućuje usporedbu razmišljanja i stavova sudionika o pojedinim problemima i njihovim mogućim rješenjima. Radi se o tehnici koja podrazumijeva dijaloške razgovore u okviru određenih tematskih cjelina čiji broj ovisi o broju pitanja koja se žele razmotriti. Razgovori se odvijaju za stolom kako bi se osigurao opušteni ugođaj koji podsjeća na kafić pa se tako često tijekom trajanja dijaloga zna puštati i glazba. U okviru svakog stola razgovara se o jednom tematskom području od 10 do 15 minuta, a stolovi imaju papirnate stolnjake na kojima sudionici zapisuju svoje misli, a mogu i crtati i izražavati se na bilo koji drugi kreativan način. Svaki stol ima svog domaćina koji moderira razgovor, a sudionici sudjeluju u razgovoru svih stolova. Moderatori na početku novog kruga razgovora daju kratki sažetak razgovora koji su za tim stolom vođeni u prethodnom krugu.

Primjer iz savjetničke prakse

Upravo sam ovaj format predložila našim parterima Danfossu, Hrvatskom savjetu za zelenu gradnju, Planetarisu i Monelu kao podlogu za organizaciju događaja na kojem bi se na drugačiji način razgovaralo o problemima energetske učinkovitosti u Hrvatskoj. Bilo je važno iskoračiti iz dotadašnjih uobičajenih razgovora koji se najčešće vode u okviru panel diskusija. Naš je cilj bio na jednom mjestu okupiti sve ključne aktere u području energetske učinkovitosti u zgradama kako bi oni usporedili svoja razmišljanja o sadašnjim izazovima i mogućim rješenjima. Dijalog je početkom listopada održan na temu “Nemamo vremena za ponavljanje pogrešaka iz prošlosti – što nam je potrebno za energetski učinkovite zgrade u Hrvatskoj?”

Tijekom razgovora sudionici su zapisivali svoje misli na papirnatim stolnjacima, a mnogi su komentirali da im je bilo premalo vremena i da bi voljeli da je skupni dijalog trajao i duže. Neki od sudionika su primijetili da im je ovakav format razgovora osvijestio njegov veliki potencijal za kvalitetnije donošenje pojedinih propisa jer omogućuje sagledavanje onog što bi trebalo poduzeti i to ne samo iz jedne perspektive, bez uvažavanja perspektive onih na koje će se primjenjivati. Isto su tako pojedini sudionici uočili da im je tek sada jasno da treba uzeti u obzir i mišljenje pojedinih drugih stručnjaka koji nisu sudjelovali na skupnom dijalogu, poput pravnika i ekonomista. Razgovori su bili izuzetno dinamični, a na momente i žučni, ali izuzetno konstruktivni i pozitivni.

Moderatori tematskih cjelina bili su bili prof. dr. sc. Igor Balen, Andreja Barberić, Natko Bilić, Alan Perl i Dražen Pomper. Teme o kojima se razgovaralo bili su propisi, financiranje, suradnja, vizija energetski učinkovite Hrvatske 2030., edukacija i informiranje. U prvom skupnom dijalogu ove vrste u Hrvatskoj sudjelovali su predstavnici Ministarstva gospodarstva, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatske komore arhitekata, HEP-a, HEP Toplinarstva, Hrvatske energetske regulatorne agencije, Energetskog instituta Hrvoje Požar, CEI, Regionalne udruge za zaštitu potrošača, Gradske toplane u Karlovcu, GSKG Zagreb, udruge stanara i upravitelja, predstavnici medija i drugi dionici. Pokrovitelj događanja bila je Hrvatska gospodarska komora, a partneri u organizaciji Hrvatski savjet za zelenu gradnju, Danfoss, Planetaris, Monel te Hauska i Partner.

 Andreja Pavlović

Ostavi komentar