medium_5135576565.jpg

I udruge trebaju izvještavati, zar ne?

Percepcija većine jest da je izvještavanje o održivosti u pravilu rezervirano samo za tvrtke. Ako pogledamo baze izvještaja, možemo reći da ta percepcija i nije daleko od istine. Međutim, i nevladine udruge imaju utjecaj i odgovornost za svoje djelovanje, a kao organizacije koje se primarno financiraju članarinama, privatnim i državnim donacijama, imaju i dužnost djelovati transparentno. Pogotovo ako uzmemo u obzir da su udruge te koje često pozivaju na transparentnost u različitim pitanjima, a podatke o sebi skrivaju kao zmija noge.

Ako žele biti kredibilne neovisne organizacije, udruge trebaju pokazati na koji način upravljaju vlastitom održivošću i održavaju dijalog s ključnim dionicima. Osim što na taj način aktivno rade na jačanju vlastite reputacije, privlače simpatizere, volontere i donatore, proces izvještavanja omogućava im identifikaciju rizika i prilika za daljnje djelovanje te eventualno jačanje aktivnosti u određenim segmentima.

Hrvatska udruga za odnose s javnošću jedna je od prvih koja se odlučila na izdavanje izvještaja o održivosti u skladu s četvrtom generacijom smjernica Globalne inicijative za izvještavanje (GRI G4). Osim želje da djeluje transparentno i odgovorno, HUOJ je svojim izvještajem pokazao rizike i prilike koji mogu utjecati na daljnji razvoj i djelovanje udruge, ali i potaknuti dijalog o ključnim pitanjima poput reputacije struke i javne nabave usluga odnosa s javnošću.

Kako se radi o jednom od prvih izvještaja u nevladinom sektoru i jednom od prvih prema GRI G4 smjernicama u Hrvatskoj, izvještaj ujedno ima i edukativni karakter pokazujući kako se može izvijestiti o bitnim pitanjima na sažet i zanimljiv način. Ipak, cilj izvještaja je da ga pročitaju oni kojima je namijenjen.

Upravo je GRI G4 odličan alat i za udruge jer se velika pozornost posvećuje strateškom dijelu izvještaja koji obuhvaća uključenost dionika, kontekst i materijalna pitanja. U ovom dijelu udruge imaju priliku pokazati svoj interes i utjecaj, odnosno pokazati međusobni odnos sa svojim ključnim dionicima i društvom u kojem djeluju.

Prednost G4 smjernica je u tome što dozvoljavaju fokusiranje samo na bitna pitanja, bez zahtjeva da se izvijesti o segmentima koji možda nisu toliko važni za djelovanje udruge. Primjerice, izvještavanje o okolišnom učinku za udrugu koja ima mali ured i godišnje potroši nekoliko kutija papira i par tonera zaista nema smisla. Ali, ako ta udruga okuplja veliki broj profesionalaca i svojim radom može doprinijeti reputaciji struke ili povećati razinu znanja svojih članova, na tim temeljima treba graditi svoj izvještaj.

Važnost i potrebu izvještavanja i u nevladinom sektoru potvrđuje i činjenica da je Sektorski dodatak za izvještavanje za nevladine udruge jedan od prvih koji je Globalna inicijativa za izvještavanje uskladila s četvrtom generacijom smjernica.

Ana Smoljo Josić

Foto: juhansonin via photopin cc

Ostavi komentar