O drukčijoj budućnosti

Nas više od 600 sudionika iz cijelog svijeta sudjelovalo je na 5. međunarodnoj konferenciji posvećenoj odrastu održanoj od 30. 8. do 3. 9. 2016. u Budimpešti. Vjerujem da je svatko imao svoj razlog za sudjelovanje, a mene je potaknuo snažan transformacijski potencijal pojma odrast, na engleskom degrowth, koji se počinje koristiti još 70-ih godina prošlog stoljeća u okviru rasprava o granicama rasta. Međutim, te su se rasprave najvećim dijelom ipak usmjerile na definiranje koncepta održivog razvoja u okviru kojeg je naglasak stavljen na postizanje daljnjeg ekonomskog razvoja uz brigu o okolišu kao “naknadnom mišlju”. Dosadašnji razvoj događaja pokazuje da takav pristup razvoju neminovno rezultira sve većim pritiscima na okoliš i društvo. Za Jeffreya Sachsa on ne samo što dovodi do nevjerojatnih nejednakosti, već je i nevjerojatno opasan za sam planet. Ovo stanje, iako često u drugom planu zbog trenutnih političkih prioriteta i preokupacija, ponovno aktualizira pitanje koje je Tim Jackson postavio 2009. u svojoj knjizi Prosperity without Growth: Economics for a Finite Planet: Imamo li odgovarajuću viziju blagostanja i napretka za svijet s ograničenim resursima i očekivanim rastom populacije na preko devet milijardi ljudi do 2050.?

Konferencija u Budimpešti upravo je na tragu tog pitanja kroz panel razgovore, grupne diskusije i prezentacije pokušala ponuditi okvir za promišljanje drugačije budućnosti i preispitivanje trenutnog statusa quo, koji se često najjednostavnije može opisati i kao business-as-usual. Povezivanjem žarišta odrasta širom svijeta, njegovim promišljanjem u kontekstu naše regije, koja je još uvijek obilježena uspomenom na razdoblje u kojem se u svemu oskudijevalo, pa do slanja snažnog apela da se stane na kraj ekstraktivizmu i rentijerskom modelu država poput Venezuele i Ekvadora, sudionici su ne samo iznosili drugačije perspektive, već su i gradili imaginarij za promišljanje obilježja drugačije budućnosti. Nije stoga neobično da su organizatori ove konferencije posebno predavanje i završni plenum posvetili liku i djelu Karla Polanyia, nekonvencionalnog mađarskog ekonomista, antropologa koji je još 1944. potaknut potrebom oslikavanja imaginarija drugačije budućnosti napisao svoje kapitalno djelo The Great Transformation. Povezujući Polanyia i odrast kao kritiku kojom se preispituje hegemonija rasta te prijedlog za demokratsku preraspodjelu i prilagodbu proizvodnje i potrošnje u industrijski razvijenim zemljama, organizatori su ponovili njegov poziv na transformaciju ekonomskog modela jer on dovodi do takvih društvenih podjela da ne može opstati na dugi rok.

Andreja Pavlović

Foto: Shutterstock

 

 

Ostavi komentar