Lažne vijesti ebola su za demokraciju

Na prošlim izborima za Europski parlament sudjelovalo je tek 13 posto birača i biračica u dobnoj skupini od 18 do 24 godina pa je Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj 30. studenoga organizirao konferenciju “Gdje su mladi glasači i glasačice” koji će  izravno birati svoje predstavnike za Europski parlament 26. svibnja 2019.

Jedan blok na konferenciji bio je posvećen lažnim vijestima (fake news), za koje se može reći da su zbog svojih karakteristika, ebola za demokraciju. Jednako kao i virus ebole, lažne vijesti funkcioniraju na način da izravno napadaju imunološki sustav demokracije, tako što svojim  sadržajem i oblikom izgledaju kao stvarne (autentične) vijesti. Riječ je o određenom dijelu informacija za koje se jasno može dokazati da su namjerno proizvedene i upakirane na način da budu privlačne javnosti, a pritom je zavaravaju da su stvarne. Demokratski sustav inficiraju različiti opskrbljivači, kao što su pojedine internetske stranice, stranice na društvenim medijima i računi te pojedinci koji ih dijele ili sakupljaju. Tako pomalo preuzimaju autentične vijesti, onesposobljuju obrambene mehanizme građana i građanki za razlikovanje lažnih od autentičnih vijesti i reprogramiraju demokratski sustav.

Da je riječ o ozbiljnom fenomenu govore i rezultati istraživanja Eurobarometra o lažnim vijestima i online dezinformacijama iz ožujka 2018. koje je pokazalo da 85 posto ispitanika prepoznaje da su lažne vijesti problem u njihovoj zemlji, a 83 posto da su problem za demokraciju općenito. Podaci iz SAD-a su još porazniji, gdje 60 posto Amerikanaca dnevno dobiva vijesti iz lažnih izvora, a da toga uopće nisu svjesni, a 72 posto vijesti na internetu je lažno. Njihov utjecaj posebno je poguban tijekom izbora, pa tako 82 posto Amerikanaca misli da su lažne vijesti utjecale na ishod predsjedničkih izbora.

Na konferenciji sam predstavila rezultate istraživanja o tome kako se podučava etika na visokoškolskim ustanovama u Hrvatskoj koje sam kao predsjednica Suda časti Hrvatske udruge za odnose s javnošću provela u prvoj polovici 2018. Sudionici istraživanja, njih 31, prepoznali su kritičko razmišljanje i lažne vijesti kao dva najveća etička izazova u odnosima s javnošću do 2020.

Osim rezultata, u uvodnom dijelu bavila sam se etičkim sljepilom i svakodnevnim izazovom razmišljanja i djelovanja u okvirima, matricama zbog kojih nismo u stanju uočiti razlike između stvarnih i lažnih vijesti, uočiti etičke probleme u načinu na koji razmišljamo i djelujemo. U drugom dijelom, studenti su u grupama kroz grupnu diskusiju tražili rješenja za lažne vijesti, a svoje su prijedloge zatim i predstavili. Na radionici su sudjelovali Ana Benačić, novinarka portala Faktograf i Krešimir Macan, vlasnik Manjgure.

Andreja Pavlović

Ostavi komentar