Etika nije patetika

Panel rasprava pod nazivom “Etika ili patetika, pitanje je sad” održana je na godišnjoj HUOJ-evoj konferenciji “KOMferencija”. Rasprava je otvorena predstavljanjem rezultata istraživanja HUOJ-evog Suda časti kojim predsjeda Andreja Pavlović  “Obrazovanje za etiku u odnosima s javnošću u visokoškolskim ustanovama u Hrvatskoj: stanje i perspektive”.

 

Nedostatak povjerenja u etičke standarde

Istraživanje, u kojem je sudjelovao 31 ispitanik (16 žena i 15 muškaraca), pokazalo je kako se čak 97 posto ispitanika slaže s tvrdnjama da je etika nužan preduvjet za profesionalno i društveno odgovorno bavljenje odnosima s javnošću, ali i da kvaliteta edukacije o etici bitno utječe na primjenu etičkih načela u praksi. Ispitanici su se također složili da manjak etike negativno utječe na demokratske procese te da je velik problem nedostatak povjerenja javnosti u profesionalne i etičke standarde struke. Ispitanici su izdvojili kritičko razmišljanje i lažne vijesti kao najveće etičke izazove odnosa s javnošću do 2020.

 

 

Panel je okupio Mirelu Holy (VERN’), Ilka Ćimića (Index.hr), Zorana Pucarić (ViBe savjetovanje), Martinu Mihordin (DORH) i Maru Alavanju (Ministarstvo znanosti i obrazovanja), dok je moderator bio Drenislav Žekić. Tijekom rasprave svi su panelisti spomenuli barem jedan trenutak u njihovoj karijeri kada su morali odlučiti hoće li se ponijeti etično ili ne. Tako je Martina Mihordin odbila potpisati pismo koje nije napisala, ali je naglasila da ju je zaštitio zakon, no ne i etički kodeks. Maro Alavanja priznao je kako je ponekad manipulirao kad je procijenio da je to u ime većeg dobra.

 

Kritičko razmišljanje kao preduvjet etične prakse

Panelisti su se složili i s ostalim rezultatima istraživanja, naročito vezanih uz problem lažnih vijesti te nedostatka kritičkog razmišljanja u novijim generacijama studenata. Mirela Holy je rekla da svojim studentima predaje o manipulaciji kako bi ih pripremila za ono što ih čeka u praksi i razvila im kritičko  razmišljanje, dok je Zoran Pucarić naglasio kako više ne zapošljava mlade ljude jer ih obrazovni sustav ne pripremi za rad i jer im nedostaje kritičkog razmišljanja.

Svi su se panelisti složili kako je etika iznimno bitna u profesiji odnosa s javnošću. Međutim, bez bolje edukacije i transparentnijeg djelovanja, etičnost će i dalje ostati upitna u svakodnevnoj praksi odnosa s javnošću. Veliku ulogu će ovdje imati Hrvatska udruga za odnose s javnošću, ali i novinari koji moraju postupati etično ako OSJ zastrane. Za kraj panela, etičnost odnosa s javnošću sumirao je Ilko Ćimić: “Ako moraš prešutjeti, prešuti, ja ću saznati istinu jer sam dobar novinar, ali mi nikada nemoj lagati.” Jasno da laganje nije jedino neetično, ali ako se počne s tim, već će se stvoriti etičnija okolina oko profesije, a samim time će se i podići letvica etičnosti za ostale djelatnosti. Odnosi s javnošću ponekad su na glasu kao neetična profesija, ali zajedno to možemo promijeniti. Kao što je naglasila Mirela Holy, odnosi s javnošću su alat, a na nama je kako ćemo ga iskoristiti – etično ili neetično. Vrijeme je da etičnost prevlada.

Matija Grebenić

Ostavi komentar