konzumerizam.jpg

Doba (ne)informiranih potrošača

Svi smo mi potrošači. Svakodnevno sudjelujemo u toj ulozi, a da najčešće smo je nesvjesni ili polusvjesni. O njoj razmišljamo tek kada naiđemo na neku situaciju u kojoj procijenimo da su naša potrošačka prava dovedena u pitanje. Onda se najčešće aktivistički bunimo i debatiramo o našem problemu u društvenim mrežama, na kavicama, prenosimo naša loša i dobra iskustva, ulazimo u razne interakcije s raznima uključenim u kupoprodajnom lancu. Međutim, koliko možemo biti aktivniji, informiraniji, obrazovaniji ili osvješteniji potrošači? Drugo relevantno pitanje jest: tko bi se sve trebao pobrinuti da budemo takvi (osim nas samih, naravno)?

Tu zadiremo u jedno od važnih područja održivosti kojemu, nažalost, neke druge teme često oduzimaju primat – područje tržišnih odnosa. Tako bi se očekivalo da svi oni koji proizvode ili na tržište stavljaju razne proizvode ili pružaju usluge, a pritom, naravno, drže do pitanja održivog razvoja, budu prvi u redu onih koji organiziraju informativne ili edukativne kampanje za svoje potrošače, klijente, korisnike ili kupce (kako god da nas zovu). Uz njih, tu su i razna njihova interesna udruženja, državne organizacije, a u konačnici i regulatori. Žalosno je da se informativno-edukativne kampanje ili uključivanje potrošača često stavlja u drugi plan pred mnogo skupljim i atraktivnijim oglašavanjem ili promocijom. Ima ponešto pozitivnih primjera, ali naša tržišta i mi o kojima njihova uspješnost ovisi, najčešće ostajemo neinformirani i neobrazovani. Odgovornost je tu podijeljena, ali sigurno je puno teža na strani onih koji proizvode, prodaju i pružaju usluge. Kvaliteta i zadovoljstvo su kategorije koje se mogu puno bolje ostvariti izgradnjom kvalitetnijih odnosa. Isto tako i pokretanje inovativnosti uključivanjem potrošača, ali o to je već tema za sebe.

Stječe se dojam da se u Lijepoj našoj još uvijek većina aktera na tržištu boji potrošača i da nam tek predstoje ozbiljniji projekti uključivanja potrošača u dijalog o kvaliteti, opsegu, održivosti onoga što svakodnevno konzumiraju ili o njihovim ponašanjima u pojedinim tržišnim nišama. Ovdje molim sve koji imaju pozitivne primjere da me demantiraju.

A za sve nas koji imamo osjećaj da želimo aktivno doprinijeti novim europskim politikama u domeni kvalitete odnosa s potrošačima ostaje prilika da se uključimo u javno savjetovanje o reviziji Uredbe o suradnji u području zaštite potrošača. Detalje možete pronaći na ovdje.

Tržišta su onakva kakvima ih mi sami oblikujemo. Manje na forumima ili fejsbuku, više našim uključivanjem u procese koji oblikuju našu kvalitetu života.

Daria Mateljak

foto: Shutterstock

Ostavi komentar