Ciljevi zdravog razuma

Podržimo održivo polazi od važnog pitanja: razumijemo li što su ciljevi održivog razvoja koji se nalaze u samom središtu novog Programa održivog razvoja do 2030.? Zašto su ga potpisale 193 države članice UN-a (i Hrvatska) tog 25. rujna 2015. na Općoj skupštini UN-a u New Yorku? Što taj potpis zaista znači za Hrvatsku ili bilo koju drugu članicu UN-a?

Što je naša obveza?

Ciljevi održivog razvoja polaze od pretpostavke da kao čovječanstvo nešto radimo pogrešno kad održivi razvoj još uvijek doživljavamo kao nešto što bi bilo zgodno postići, samo kad ne bismo imali druge prioritete, gotovo u pravilu usmjerene na više stope rasta. U ciljeve održivog razvoja utkana je i ideja da toliko toga, na svim razinama, možemo raditi bitno drugačije i bolje, a sve kako nitko ne bi ostao zapostavljen, što je ujedno i slogan pod kojim se provode.

Ciljevi održivog razvoja svojevrsna su nova priča za 21. stoljeće koja nam želi poručiti da svi dijelimo izazove poput očuvanja čistog zraka i voda, smanjenja klimatskih promjena, poboljšanja uvjeta i kvalitete života u gradovima u kojima već sada živi većina svjetskog stanovništva, mijenjanja zastarjelih pristupa obrazovanju, sve to u okruženju sve bržih i (još jučer) nezamislivih promjena. Utoliko ciljevi održivog razvoja, a ima ih 17, nisu samo raznobojne kućice s ključnim tematskim porukama, već i mreža specifična 169 podciljeva i 232 pokazatelja koji usmjeravaju aktivnosti kojima se želi okončati siromaštvo, zaštititi planet te osigurati blagostanje i mir.

Usvajanje ciljeva održivog razvoja u Hrvatskoj je prošlo gotovo nezapaženo, uz sporadične izuzetke. Odraz je 2015. godine okupio 70-ak sudionika, predstavnika civilnog, javnog i poslovnog sektora, kako bi ih informirao o ciljevima održivog razvoja koji su također izabrali tri najvažnija cilja održivog razvoja za Hrvatsku. O ciljevima održivog razvoja govorio je i akademik Ivo Šlaus na 10. konferenciji o društveno odgovornom poslovanju koju organizira HR PSOR, a glavni partner je HGK. Početkom 2018. godine osnovano je i Nacionalno vijeće za održivi razvoj na čijem je čelu predsjednik Vlade i koje ima mandat potaknuti jačanje svijesti o važnosti ciljeva održivog razvoja i suradnje.

Mi smo na redu

Ova je godina ipak specifična iz posebnog razloga. Hrvatska po prvi mora predstaviti izvještaj o tome kako provodi ciljeve održivog razvoja s primjerima dobre prakse, tzv. Dobrovoljni nacionalni pregled (DNP). Predstavit će ga sredinom srpnja na Političkom forumu UN-a na visokoj razini, središnjoj platformi UN-a za praćenje i nadgledanje primjene Programa 2030. i ciljeva održivog razvoja. Kako bi ukazala na važnost kvalitetne pripreme i predstavljanja DNP-a, Zajednica za društveno odgovorno poslovanje HGK potaknula je organizaciju konferencije Podržimo održivo, prvu od aktivnosti u okviru nove platforme HGK_COR AKCELERATOR usmjerenih na jačanje javne svijesti i dijaloga o važnosti ciljeva održivog razvoja za ostvarivanje bolje Hrvatske. Dodatno, s obzirom da u pripremu DNP-a treba uključiti što veći broj aktera održivog razvoja, konferencija je okupila oko 150 sudionika koji su izabrali najvažnije ciljeve održivog razvoja i kroz facilitiranu raspravu oblikovali podloge za izradu nacionalnih preporuka za daljnje provođenje ciljeva održivog razvoja u Hrvatskoj.

Razmotrimo li još jednom pitanje što za Hrvatsku znači usvajanje Programa održivog razvoja do 2030. godine, najbolji odgovor koji slijedom izlaganja sudionika i razgovora možemo ponuditi ogleda se u izjavi prof. dr. sc. Marka Delimara, redovitog profesora FER-a, da su ciljevi održivog razvoja ciljevi zdravog razuma: mudri i ispravni. Jer, bili mi toga svjesni ili ne, u njihovoj provedbi sudjelujemo apsolutno svi i o svima nama ovisi u kojoj ćemo mjeri biti uspješni u izgradnji boljeg svijeta za sve. 

Razmotrimo li još jednom pitanje što za Hrvatsku znači usvajanje Programa održivog razvoja do 2030. godine, najbolji odgovor koji slijedom izlaganja sudionika i razgovora možemo ponuditi ogleda se u izjavi prof. dr. sc. Marka Delimara, redovitog profesora FER-a, da su ciljevi održivog razvoja ciljevi zdravog razuma: mudri i ispravni. Jer, bili mi toga svjesni ili ne, u njihovoj provedbi sudjelujemo apsolutno svi i o svima nama ovisi u kojoj ćemo mjeri biti uspješni u izgradnji boljeg svijeta za sve. 

Andreja Pavlović

Foto: HGK. Sudionici panela: Ana Odak, Mario Horvatić, Igor Čizmek i Andreja Pavlović s moderatoricom

Ostavi komentar